 |
 |
|
|
|
|
Godišnje crkvene svečanosti župe: |
|
|
 |
Sv. Petar – nebeski zaštitnik župe – 29. lipnja
Središnja godišnja svečanost svakako je
proslava blagdana zaštitnika župe, sv. Petra, koji se slavi 29. lipnja.
Od 2004. godine, župljani su samoinicijativno uveli trodnevnicu sv.
Petru, koja je izrazito posjećena. Na sam blagdan redovito se dijele
sakramenti sv. Krizme i sv. Pričesti, a običaj je da na taj dan svečano
misno slavlje predvodi sam biskup ili njegov izaslanik.
Pošto vremenske prilike dozvoljavaju, samo misno slavlje održava
se u crkvenom dvorištu, na vanjskom oltaru, koji su mještani napravili
za tu i slične prigode. Pošto dvorište obiluje mnoštvom zelenila,
velike lipanjske vrućine ne predstavljaju problem održavanja misnog
slavlja na otvorenom. Samo misno slavlje uveličava veliki broj
posjetitelja, što samih župljana, što župljana okolnih župa koji
tradicionalno hodočaste sv. Petru.
|
|
|
|
Blagdan Gospe žalosne – slavi se u nedjelju bližu 15. rujnu
Od 1999. godine župljani su u dogovoru sa župnikom don Bogoslavom
odlučili blagdan Gospe žalosne slaviti u nedjelju bliže 15. rujnu.
Navedeno je i odobrio nadbiskupski ordinarijat u Splitu. Razlog tome je
blagdanski ugođaj i veća doza svečanosti samog blagdana. Naime, kada
15. rujna pada u radni dan na slavlju blagdana nema djece (koja su u
školi) a zbog obveza prema poslu odaziv župljana na misnom slavlju je
mali. Stoga, da se poveća blagdanski ugođaj, razlog prebacivanja ovog
blagdana u nedjelju bliže 15. rujnu je opravdan i urodio je plodom.
Od 2005. godine župljani su samoinicijativno uveli devetnicu
Gospi žalosnoj. Posjećenost ovoj pobožnosti svake godine je sve veća
što je odraz štovanja Gospe žalosne u ovoj maloj župi.
|
|
|
|
Blagdan svetog Ivana – apostola 27. prosinca
Sljedeći veliki blagdan kojem mještani Prova iskazuju posebnu
čast jest blagdan svetog Ivana – apostola. Kao i na blagdan Gospe
žalosne, tradicionalno, svečano misno slavlje predvodi gostujući
svećenik, ovisno o izboru mjesnog župnika, ali i o obvezama pozvanih
svećenika. Obzirom da je to blagdansko vrijeme, misno slavlje je
izrazito posjećeno, a još od davnina bilježi se dolazak velikog broja
mještana susjednih župa.
|
|
Ostale pastoralne aktivnosti u župi:
|
|
|
|
U župi je od samih početaka utemeljeno
župsko pastoralno vijeće, a od 2000. god. i župsko ekonomsko vijeće.
Članovi su birani na mandat od 5 godina, i ovisno o aktivnosti članova,
mandat im se produžuje ili se biraju novi članovi. 29. lipnja 2006. na
sam blagdan zaštitnika župe produžen je mandat, odnosno izabrani su
novi članovi ŽPV-a i ŽEV-a, na mandat od 5 godina.
Od ostalih aktivnosti u župi valja naglasiti molitvu krunice koju
mještani već dugi niz godina mole svaki dan tijekom mjeseca listopada.
Od 2003. u standardnu molitvu krunice, uvedena su kratka razmatranja
prije svakog otajstva što su župljani izrazito dobro prihvatili.
Štoviše, od iste te godine molitva krunice redovito se odvija svake
subote u župnoj crkvi, ali i nedjeljom pola sata prije sv. Mise,
tijekom cijele godine. Ovim štovanjem Blažene Djevice Marije, Provljani
su jasno iskazali koliko vjere imaju u Djevicu. U Mariji su prepoznali
pomoć u rješavanju svojih životnih tjelesnih i duševnih problema.
|
|
|
Svakog petka u korizmi, već dugi niz godina, u župnoj crkvi
održava se pobožnost križnog puta. Ista pobožnost održava se i svake
korizmene nedjelje, pola sata prije svete mise. I ova pobožnost je
izrazito posjećena, i dobro prihvaćena od strane župljana.
Od davnina župljani obavljaju pobožnosti Mladih petaka, a nazad
10-ak godina osnovana je družba Vojske Bezgrešne koja je privukla velik
broj mladih ove župe. Članovi družbe Vojske Bezgrešne, obavljaju
pobožnosti prvih subota u mjesecu, prisustvujući svetoj misi i
pričesti, moljenju krunice i razmatranju događaja iz Marijina života.
Svake godine na blagdan sv. Marka misno slavlje i blagoslov polja
župnik obavlja u kapelici na ''Šitumovoj glavici''. Procesija kreće iz
crkve, te prolazeći kroz zaselak Šitume dolazi do spomenute kapelice.
Ukoliko vremenske prilike to ne dopuštaju, misa i blagoslov odvijaju se
u mjesnoj crkvi. Mještani su uzeli ''sebi za pravo'' da su toga dana
oni gosti zaseoka ''Šitumi'', pa i da zaslužuju sve što goste pripada.
|
|
|
|
|
|